"PREDLOŽENI ZAKONI NE MENJAJU ODNOS AMERIKE PREMA SRBIJI" Velebit o ofanzivi albanskih lobista u Kongresu: Kritike pojedinih kongresmena nisu stav Vašingtona
Dodajte Kurir u vaš Google izborPredsednik Pupin inicijative Vuk Velebit kaće da zakone predložene u Kongresu, a koje pokušavaju da proguraju albanski lobisti, neće promeniti odnos SAD prema Srbiji.
Podsetimo, predlog zakona pod nazivom Srbija akt sadrži niz smernica i mera za politiku SAD prema Srbiji. Autor predloga je kongresmen Džo Vilson, a ko-sponzori su kongresmeni Bil Kiting i Kit Self.
"Ovi predloženi zakoni ne menjaju odnos Amerike prema Srbiji - reč je o inicijativama pojedinih članova Kongresa, a ne o promeni politike Vašingtona prema Srbiji. Objasnio sam i koji politički interesi, kao i veze pojedinih kongresmena sa kosovskim Albancima, stoje iza njihovog angažmana i inicijativa", naveo je Velebit gostujući na TV Insajder i dodao:
"Kritike pojedinih kongresmena nisu stav čitavog Vašingtona - Kongres ima 435 članova Predstavničkog doma i 100 senatora; nekoliko kritičkih glasova ne može se predstavljati kao stav američke administracije ili celog kongresa".
Velebit dodaje da bolji odnosi sa Amerikom nisu samo posao države - u njihovom unapređenju mora da učestvuje i civilno društvo, a Pupin inicijativa je deo tog procesa, te da Srbija politički, ekonomski i strateški prirodno pripada bliže Zapadu nego Istoku.
"Strateški dijalog je dugoročni institucionalni mehanizam, a ne pitanje dnevne politike - ne treba ga meriti kroz to da li koristi Vučiću ili opoziciji, već da li koristi Srbiji. On ostaje građanima Srbije i teško je očekivati povratak na stanje koje je postojalo pre njegovog uspostavljanja", kaže Velebit i nastavlja:
"Vašington danas ne traži od Srbije jednostavan izbor 'mi ili oni' - veliko kinesko prisustvo postoji i u zemljama poput Nemačke i Velike Britanije. Ključno pitanje za SAD nisu svi odnosi sa Kinom, već saradnja u osetljivim i strateškim sektorima".
Velebit podseća da je tehnologija je upravo jedan od tih strateških sektora.
"Srbija je tehnološki prirodno mnogo snažnije povezana sa SAD nego sa Kinom, pre svega zbog velikog prisustva američkih kompanija. Zato nema strateške logike dodatno povećavati tehnološku zavisnost od Kine. Slučaj NIS-a pokazuje ko se trenutno ponaša kao konstruktivniji partner - SAD odlažu sankcije i ostavljaju prostor za dogovor, dok ruska strana blokira prodaju NIS-a Srbiji iako je država spremna da izdvoji značajan novac. Posebno je problematično pitanje cene NIS-a - ruska strana je načelno spremna da kompaniju proda privatnoj mađarskoj kompaniji čak i po nižoj ceni, dok istovremeno odbija ponudu države Srbije. To ozbiljno dovodi u pitanje narativ o navodno „prijateljskom“ odnosu Rusije prema Srbiji", zaključuje Vuk Velebit.